|
|
|
|
|
26. Maj 2009. - MONITOR - Podgorica
JugonostalgiČna razglednica - Titov roĐendan obiljeŽen u Tivtu
Oda prošlosti
U Tivtu su se i ovog 25. maja okupili brojni jugonostalgičari iz zemlje i svijeta, pretvarajući ovu manifestaciju u tradiciju grada. Titov rođendan proslavljen je po modelu nekadašnjih svečanosti, uz kozaračko kolo, pjesme i parole Petu godinu za redom Tivćani na gradskoj rivi Pine slave ''Dan mladosti''. Glavni organizator je NVO ''Generalni konzulat SFRJ'', koji na ovaj dan okuplja poštovaoce lika i djela druga Tita i proslavlja mu rođendan. Nostalgija: U bivšoj SFRJ 25. maj obilježavan je kao „Dan mladosti“ i rođendan njenog utemeljivača i doživotnog predsjednika Josipa Broza Tita. Centralna proslava održavana je na stadionu JNA u Beogradu, uz grandiozni slet i uručivanje štafete tadašnjem predsjedniku. Štafeta je putovala nekoliko nedjelja cijelom državom, dok je u organizaciji učestvovalo svih šest republika i dvije autonomne pokrajine SFRJ. U Tivtu su se i ovog 25. maja okupili brojni jugonostalgičari iz zemlje i svijeta, pretvarajući ovu manifestaciju u tradiciju grada. Titov rođendan proslavljen je po modelu nekadašnjih svečanosti, uz kozaračko kolo, pjesme o njemu i parole ''Druže Tito mi ti se kunemo'', ''I poslje Tita - Tito'' s naslovom sa video bima - ''Sretan Ti 117 rođendan''. Više od dvije hiljade ljudi činilo je publiku svečanosti, posvećenoj sjećanjima na nekadašnji život. Otuda nostalgija, suze u očima onih najstarijih. Roditelji i djeca okićeni simbolima komunizma, pjevali su melodije tadašnje stvarnosti. Petokraka je krasila odjeću, a starice sa crvenim marama oko vrata, sa svojim unucima, ponavljale su zakletvu: ''Danas kad postajem pionir...'', dok su članovi folklornog ansambla ''Boka'' uvlačili prisutne u kolo, koje ih je nosilo kroz masu posjetilaca, čineći poznati vez ''igre za Tita''. Titovi govori odzvanjali su iz zvučnika, dok je ogromna fotografija, kao opomena, posmatrala s bine. Kratki filmski klipovi popunili su rupe u sjećanjima, pa smo tako pregledali bitke na Neretvu i Sutjesci, nesvrstane, druga Če Gevaru, te mnogobrojne zgode u bijelom mercedesu. Nakon uvodnog dijela, mažoretke i defile maturanata prošpartali su rivom. Na Pine je iz Krtola stigla kompozicija čuvenog Plavog voza. Nedugo zatim, pristao je i komandni brod Jugoslovenske ratne mornarice ''Podgorka'', u liku jedne stare preuređene vojne barkase. Emocije: Iz tog prevoznog sredstva išetao je najstariji aktivni oficir JRM, 90-togodišnji major Ivan Vulanović. Adrenalin obožavalaca druga Tita podignut je za notu više, kada se ovaj vremešni major popeo na stejdž i otpozdravio publici. Lik ovog Titovog mornara i njegova svečana mornarička uniforma samo su podigli emocije. Ubrzo zatim, nekadašnja himna ''Hej Sloveni'' izazvala je horsku pratnju mnoštva okupljenih drugova i drugarica, od kojih su neki odu prošlosti, uz suze, doživjeli preemotivno. Među domaćim svijetom, bilo je i stranaca. Oni su se stapali, aplaudirali, pa je tako i aspekt kulturnog turizuma bio zadovoljen. Jugoslovensku trobojku, zakačenu za balon od helijuma, pustio je u nebo 14-godišnji pionir iz Jajca Leni Hrnjić. Pojavila se i štafeta, pa su nastale spontane ovacije i nevjerovatan aplauz. Doputovala iz Drvara i legendarne Titove pećine kao spomen na godišnjicu neuspjelog njemačkog vazdušnog desanta na taj grad i Vrhovni štab Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije. Momak iz Nikšića Vladan Šćepanović, ''komunista i Jugosloven'' istrčao je sa plavom štafetom u ruci s povikom: ''Sretan ti rođendan druže Tito''. Ovaj događaja je svakako obilježilo i prisutstvo mlađane generacije, Tivćanke Nine Petković i njenih prijatelja iz Operacije Trijumf, koji, kako rekoše, ''ne kapiraju mnogo'', ali zbog svojih cijelu stvar poštuju. Umjesto svjećica na torti, organizatori su zapalili 117 pirotehničkih projektila i svima čestitali Dan mladosti, rođendan Josipa Broza Tita i, kako rekoše, ''ljepoti prohujalog vremena''. Pitali smo pojedine starije ''pionire i pionirke'' za komentar ovog okupljanja. Svi su složni: ponosni su se nakon onoliko godina krvoprolića podsjetili nekadašnje ljepote, bez rata, nasilja i mržnje'. '' Voljeli smo to vrijeme. Imali smo živote bez kredita, socijalnih nemira, bez nacionalizma, bez opasnosti. Živjeli smo kao današnji zamišljeni model idealnog društva'', rekla nam je gospođa s petokrakom i objasnila: ''Djeco moja, to je bilo pravo vrijeme, a ne ovo sada. Žalosna sam, što je to mojim potomcima nemoguće opisati, mnogo su zabavljeni mašinama, nasiljem i glupostima''. Pomislili smo da možda ipak ima veze što nas Stari posmatra s trona, s koje se do u sitne sate čula muzika, smijeh i mladost.
|
|
|
|
|
